Integrisane akademske studije prvog i drugog stepena, za sticanje akademskog stručnog zvanja doktor medicine, traju šest godina ili 4705 časova teoretske i praktične nastave, samostalnog rada studenta i prakse u zdravstvenim ustanovama u skladu sa Direktivom 2005/36/EK Evropskog parlamenta i Saveta Evrope od 07.09. 2005. o priznavanju profesionalnih kvalifikacija u delu koji se odnosi na doktore medicine.

Studijski program nudi studentima najnovija stručna, odnosno naučna saznanja iz medicinske oblasti. Studijski program je sveobuhvatan i celovit , sastoji se od obaveznih i izbornih predmeta i istovremeno je usaglašen sa sličnim akreditovanim programima u zemlji i okruženju.

CILJEVI

Opšti ciljevi

Osnovni cilj integrisanih akademskih studija za doktora medicine je osposobljavanje studenata, kroz istraživanje i obrazovanje, za primenu stručnih i naučnih dostignuća u prevenciji, dijagnostici i lečenju bolesti. Isto tako, promovisanje zdravog načina života kao i unapređenje standarda zdravstvene zaštite ljudi od strane kompetentnih i kvalitetnih stručnjaka i naučnika u oblasti biomedicine.

Posebni ciljevi su:

  • usvajanje i efikasna primena znanja zasnovanih na naučnim principima i empiriji;
  • sticanje znanja o biološkim funkcijama organizma, etiologiji i patogenezi bolesti;
  • poznavanje osnovnih kliničkih veština (uzimanje anamneze od bolesnika, sticanje specifičnih veština za izvođenje sveobuhvatnog fizičkog i psihološkog pregleda);
  • sticanje specifičnih veština za lečenje bolesti, interpretaciju kliničkih i laboratorijskih nalaza;
  • sticanje specifičnih veština za izvođenje određenog broja osnovnih dijagnostičkih i terapijskih procedura;
  • razviti veštinu komunikacije i sposobnost upotrebe savremenih informacionih tehnologija za dobrobit pacijenata;
  • usvajanje principa profesionalnog ponašanja;
  • razviti sposobnost individualnog rada i rada u maloj grupi za naučnoistraživački rad;
  • stečena znanja će omogućiti studentima da se uključe u proces kontinuirane medicinske edukacije i daljeg permanentnog stručnog i naučnog usavršavanja i napredovanja u struci i nauci.

ISHODI UČENJA

Savladavanjem studijskog programa student stiče opšte i predmetno-specifične sposobnosti koje su u funkciji kvalitetnog obavljanja stručne, naučne delatnosti.

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće opšte sposobnosti:

  • analitičkog razmišljanja u rešavanju medicinskih i zdravstvenih problema i predviđanju posledica;
  • ovladavanja osnovnim metodama i procedurama prevencije, dijagnostike i terapije bolesti;
  • ovladavanja metodama, postupcima i procesima naučno-istraživačkog rada u medicini;
  • razvoja kritičkog i samokritičkog mišljenja i pristupa;
  • primene stečenih znanja u praksi;
  • razvoja komunikacionih sposobnosti i spretnosti, kao i saradnje sa užim i međunarodnim okruženjem;
  • uočavanja i ispravnog rešavanja profesionalnih etičkih dilema.

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:

  • temeljnog poznavanja, razumevanja i kritičkog prihvatanja bioloških i medicinskih principa funkcionisanja živih sistema;
  • rešavanja konkretnih zdravstvenih i medicinskih problema pravilnim; korišćenjem naučnih metoda i postupaka;
  • povezivanja znanja iz različitih oblasti medicine i njihova primena u praksi;
  • praćenja i praktične primene najnovijih dostignuća u struci i nauci;
  • razvoja specifičnih veština i spretnosti u upotrebi znanja u odgovarajućem području;
  • upotrebe savremenih informaciono – komunikacionih tehnologija u ovladavanju znanjima odgovarajućeg područja.

Po završetku studija medicine od lekara se očekuje da razume značaj naučnih osnova i otkrića u medicini, da bi ih primenio u medicinskom odlučivanju zasnovanom na dokazima, kroz samostalno i kreativno rešavanje kliničkih problema u praksi, kritičko korišćenje medicinske literature kao i najnovijih informaciono-komunikacionih tehnologija.

UPIS STUDENATA

Visokoškolska ustanova u skladu sa društvenim potrebama i svojim resursima upisuje studente na odgovarajući studijski program na osnovu uspeha u prethodnom školovanju i provere njihovog znanja, sklonosti i sposobnosti. U prvu godinu integrisanih akademskih studija za doktora medicine može se upisati lice koje ima odgovarajuće srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju, zauzme odgovarajuće mesto na rang listi u okviru broja studenata koji Fakultetu odobri Vlada za upis u prvu godinu, i ima uverenje o zdravstvenom stanju.

Odgovarajućim srednjim obrazovanjem smatra se završena gimnazija i škole zdravstvenog i veterinarskog usmerenja u četvorogodišnjem trajanju.

Strani državljanin se može upisati na studijske programe pod istim uslovima kao i domaći državljanin.

Kandidat koji konkuriše za upis u prvu godinu studija polaže prijemni ispit. Na prijemnom ispitu polaže hemiju i biologiju.

Redosled kandidata za upis u prvu godinu studija utvrđuje se na osnovu opšteg uspeha postignutog u srednjem obrazovanju i rezultata postignutog na prijemnom ispitu.

NAČIN I VREME IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

Studijski program se sastoji od 35 obaveznih i 24 izbornih predmeta (od kojih student bira 12).

Nastava po predmetima na studijskom programu je podeljena u 12 semestara i realizuje se kroz predavanja ilustrovana slajdovima i video klipovima, rad u maloj grupi, demonstraciji i samostalnom izvođenju laboratorijskih i kliničkih veština, kao i druge oblike nastave i stručnu praksu u trajanju od šest godina.

Izradom završnog rada, na kraju studijskog programa, student ostvaruje 6 ESPB.

TRAJANJE I OBIM STUDIJA

Studijski program je organizovan kroz semestre; ima ukupno 12 semestara, odnosno 6 godina studija. Većina predmeta su jednosemestralni. Svaka godina studija ima obavezne i izborne predmete. Obavezni predmeti čine obavezno jezgro studijskog programa, dok se za izborne predmete studenti samostalno opredeljuju. Programom je takođe predviđena stručna praksa.

Za svaki od predmeta je definisan broj časova aktivne nastave, kao i broj ESPB, prema stvarnom opterećenju studenata. Diplomskom radu je takođe dodeljeno odgovarajući broj ESPB ( 6 ESPB).

Sadržaj predmeta studijskog programa je zasnovan na najnovijim saznanjima iz odgovarajućih disciplina, tako da je orijentisan ka bolesniku, kao središtu interesovanja teorijske i praktične medicine.

U kurikulumu je predviđen i način ocenjivanja u skladu sa aktuelnim zakonom o visokom obrazovanju: najmanje 30% ocene student ostvaruje kroz predispitne aktivnosti. Takođe su predviđene i nove metode nastave: problem-orijentisana nastava i rad u maloj grupi.

OCENJIVANJE I NAPREDOVANJE STUDENATA

Tokom studiranja, svaki student savlađuje studijski program polaganjem ispita. Na ovaj način student stiče određeni broj ESPB bodova, u skladu sa studijskim programom medicinske nauke. Svaki pojedinačni predmet u studijskom programu nosi određeni broj ESPB bodova, koji student stiče kada sa uspehom položi ispit.

Broj ESPB bodova utvrđuje se na osnovu radnog opterećenja studenta u savlađivanju određenog predmeta primenom jedinstvene metodologije visokoškolske ustanove za sve predmete. Uspešnost studenata u savlađivanju određenog predmeta kontinuirano se prati tokom nastave i izražava se poenima.

Maksimalan broj poena koji student može da ostvari na predmetu je 100. Student stiče poene na predmetu kroz rad u nastavi, ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita. Ispunjavanjem predispitnih obaveza tokom nastave, student stiče minimalno 30 a maksimalno 70 poena. Svaki predmet iz studijskog programa ima jasan i objavljen način sticanja poena. Način sticanja poena tokom izvođenja nastave uključuje broj poena koji student stiče po osnovu svake pojedinačne vrste aktivnosti tokom nastave ili izvršavanjem predispitne obaveze i polaganjem ispita.

Ukupan uspeh studenta na predmetu izražava se ocenom od 5 (nije položio) do 10 (odličan). Ocena studenta je zasnovana na ukupnom broju poena koje je student stekao ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita, a prema kvalitetu stečenih znanja i veština.