Integrisane akademske studije stomatologije za sticanje naziva doktora stomatologije traju šest godina ili 12 semestara. Aktivna nastava se izvodi u obliku: predavanja, vežbi i ostalih oblika nastave (seminara, kolokvijuma, konsultacija, predispitnih vežbi) i istraživačkog rada u okviru izrade diplomskog rada.

Angažovanje studenta u studijskom programu integrisanih akademskih studija stomatologije, ostvaruje se kroz aktivnu nastavu i izraženo je brojem od 360 ESPB bodova. Implementacija ESPB izvršena je prema sistemu u kome svaki predmet može imati različit broj bodova, ali ukupan broj bodova, svih predmeta, u jednoj akademskoj godini iznosi 60. U okviru svakog predmeta definisane su nastavne aktivnosti za postizanje cilja i ishoda predmeta, a student ostvaruje bodove, predviđene za predmet u toku preispitnih aktivnosti i nakon završnog ispita.

Kurikulum (nastavni plan) studijskog programa integrisanih akademskih studija stomatologije obuhvata 50 predmeta. Ovaj program sadrži obavezne i izborne predmete kao i završni diplomski rad. Obaveznih predmeta ima 42, izbornih predmeta 8 i diplomski rad.

CILJEVI

Opšti ciljevi

Osnovni cilj integrisanih akademskih studija za doktora stomatologije je osposobljavanje studenata, kroz istraživanje i obrazovanje, za primenu stručnih i naučnih dostignuća u prevenciji, dijagnostici i lečenju oboljenja stomatognatog sistema. Isto tako, promovisanje zdravog načina života kao i unapređenje standarda zdravstvene zaštite ljudi od strane kompetentnih i kvalitetnih stručnjaka i naučnika u oblasti stomatologije.

Znanje i veštine koje se stiču u toku studija stomatologije imaju za cilj da studentima omoguće:

  • Sticanje baze znanja, kao i primenu istog u korist pacijenta;
  • Promovisanje zdravlja i sticanje znanja o bolestima kao i njihovu prevenciju u kontekstu uloge doktora stomatologije u očuvanju oralnog zdravlja svakog pojedinca u društvenoj zajednici;
  • Dovoljno poznavanje osnovnih kliničkih veština, kako u dijagnostici tako i u terapiji stomatoloških oboljenja;
  • Poznavanje i demostriranje profesionalnih stavova radi postizanja visokih standarda stomatološke prakse.

Kroz studiski program studenti treba da steknu sposobnost za jasno prezentovanje stečenih znanja, efikasno korišćenje resursa i vremena, sposobnost za timski rad kao i za efikasno rešavanje aktuelnih stomatoloških problema.Stečeno znanje kao i usvojene veštine uz profesionalne stavove će omogućiti doktoru stomatologije veću samostalnost i sigurnost u budućem radu.

ISHODI UČENJA

Sticanjem stručnog naziva doktor stomatologije, diplomirani studenti će moći samostalno da rade u zdravstvenim ustanovama na poslovima koji zahtevaju visoko akademsko obrazovanje drugog stepena.

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće opšte sposobnosti:

  • Diplomirani student stomatologije treba da poseduje znanje i razumevanje: etičkih i pravnih pitanja relevantnih za stomatološku praksu, organizaciju, upravljanje i obezbeđivanje stomatološke zdravstvene zaštite uključujući kvalitet usluga, ekonomska i socijalna pitanja, principe kliničkog postupanja, uključujući zbrinjavanje različitih grupa pacijenata.
  • Diplomirani student stomatologije trebalo bi da demostrira sledeće stavove važne za stomatološku praksu:
  • svest o etičkoj i moralnoj odgovornosti u zbrinjavanju svakog pacijenta;
  • svest da doktor uvek treba da teži najvišem mogućem kvalitetu zbrinjavanja pacijenata;
  • svest o ličnim i profesionalnim ograničenjima kao i voljnost da se potraži pomoć uvek kada je potrebna;
  • svest o značaju sopstvenog zdravlja i njegovom uticaju na sposobnost kvaliteta obavljanja stomatološke prakse.

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:

  • Student stiče kompentenciju u uspostavljanju relacija stomatolog- pacijent
  • Student stiče sposobnost da adekvatno obradi date anamnestičke podatke uključujući sve važne činjenice u vezi sa pacijentom.
  • Student stiče sposobnost obavljanja kompletnog, samostalnog stomatološkog pregleda pacijenata.
  • Student stiče sposobnost i sprovodi sve dijagnostičke i terapeutske procedure kako je to definisano planom i programom akademskih studija.
  • Student stiče sposobnost da na sistematski način proceni rezultate dijagnostičkih procedura i da diferencira tipične od atipičnih nalaza, kao i da razvije kako dijagnostičke tako i terapijske procedure zbrinjavnja pacijenata sa različitim patološkim stanjima iz domena stomatologije
  • Student stiče sposobnost verbalnog i pisanog komuniciranja kako sa pacijentima tako i sa kolegama
  • Student stiče sposobnost za prevenciju oralnog zdravlja pacijenata posebno kod rizičnih grupa, ali i kod ostalih kategorija.
  • Student stiče sposobnosti identifikacije faktora rizika oboljevanja ili povređivanja, te u skladu sa tim, određuje strategiju prevencije pomenutih faktora kao i inicijativni tretman najugroženijih pacijenata.

Posebni ishodi procesa učenja treba da izgrade i unaprede:

  • Posebne sposobnosti za komunikaciju sa ljudima, kako u grupi tako i pojedinačno
    Promovisanje profesionalnih , humanih i etičkih odnosa prema pacijentu i kolegi, bez predrasuda u odnosu na jezik, kulturu, rasu, pol i socijalni stasus;
  • Potreba da se pacijentu, sa puno odgovornosti, daje kompetentna informacija o njegovom zdravstvenom stanju i planu terapije;
  • Poštovanje induvidualnog prava pacijenta da odbije tretman ili učešće u nastavnim ili istraživačkim postupcima;
  • U skladu sa etičkim kodeksima struke čuvanja tajnosti pacijentovih podataka tretirajući ih kao poverljive i odavanje istih samo u slučajevima predviđenim zakonskom regulativom;
  • Posedovanje i korišćenje saznanja da od pacijenta dobije informacije o bolesti kao i kroz konsultacije sa licima koja se o njima brinu;
  • Posedovanje svesti i poštovanje uloge drugih zdravstvenih i socijalnih radnika
  • Svesnost o značenju timskog rada i liderstva u njemu.

Po završetku studija stomatologije od lekara se očekuje da razume značaj naučnih osnova i otkrića u stomatologiji, da bi ih primenio u odlučivanju zasnovanom na dokazima, kroz samostalno i kreativno rešavanje kliničkih problema u praksi, kritičko korišćenje literature iz oblasti stomatologije kao i najnovijih informaciono-komunikacionih tehnologija.

UPIS STUDENATA

Visokoškolska ustanova u skladu sa društvenim potrebama i svojim resursima upisuje studente na odgovarajući studijski program na osnovu uspeha u prethodnom školovanju i provere njihovog znanja, sklonosti i sposobnosti.

U prvu godinu integrisanih akademskih studija za doktora stomatologije može se upisati lice koje ima odgovarajuće srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju, zauzme odgovarajuće mesto na rang listi u okviru broja studenata koji Fakultetu odobri Vlada za upis u prvu godinu, i ima uverenje o zdravstvenom stanju.

Odgovarajućim srednjim obrazovanjem smatra se završena gimnazija i škole zdravstvenog i veterinarskog usmerenja u četvorogodišnjem trajanju.

Strani državljanin se može upisati na studijske programe pod istim uslovima kao i domaći državljanin.

Konkurs za upis studenata sprovodi komisija za upis koju imenuje dekan na predlog Nastavno – naučnog veća Fakulteta.

Bliže odredbe postupka i načina sprovođenja prijemnog ispita uređuju se posebnim aktom koji donosi Savet Fakulteta.

Kandidat koji konkuriše za upis u prvu godinu studija polaže prijemni ispit. Na prijemnom ispitu polaže hemiju i biologiju.

Redosled kandidata za upis u prvu godinu studija utvrđuje se na osnovu opšteg uspeha postignutog u srednjem obrazovanju i rezultata postignutog na prijemnom ispitu.

Jedinstvena rang lista kandidata po studijskim odescima objavljuje se na oglasnoj tabli fakulteta i dostavlja se Univerzitetu.

NAČIN I VREME IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

Studije se izvode u toku školske godine koja, po pravilu, počinje 1. oktobra i traje 12 kalendarskih meseci. Školska godina ima, po pravilu, 42 radne nedelje, od čega 30 nastavnih nedelja i 12 nedelja za konsultacije, pripremu ispita i ispite. Školsku godinu čine dva semestra, od kojih svaki traje 15 nastavnih nedelja i 6 nedelja za konsultacije, pripremu ispita i ispite. Studije se izvode prema Planu izvođenja nastave koji, za svaku školsku godinu, donosi Nastavno-naučno veće Fakulteta. Svaki predmet iz studijskog programa iskazuje se brojem ESPB bodova, a obim studija izražava se zbirom ESPB bodova.

Stomatološko obrazovanje se ostvaruje u okviru deset semestara kroz različite oblike aktivne nastave (predavanja ilustrovana slajdovima i video klipovima i praktična nastava, samostalnog rada studenata na modelima i sa pacijentima u različitim životnim dobima, interaktivne nastave, kao i kroz izradu završnog diplomskog rada kojim student ostvaruje 6 ESPB.). Kurikulum ovog studijskog programa obezbeđuje studentima sticanje znanja iz bioloških, biomedicinskih i stomatoloških naučnih grana, praktične veštine i profesionalne stavove potrebne za njihov samostalni rad u svojstvu doktora stomatologije.

TRAJANJE I OBIM STUDIJA

Studijski program je organizovan kroz semestre; ima ukupno 10 semestara, odnosno 5 godina studija. Studijski program čine 17 dvosemestralnih i 36 jednosemestralnih predmeta. Svaka godina studija ima izborne predmete i 6-8 obaveznih predmeta. Obavezni predmeti čine obavezno jezgro studijskog programa, dok se za izborne predmete studenti samostalno opredeljuju.

Za svaki od predmeta je definisan broj časova aktivne nastave, kao i broj ESPB, prema stvarnom opterećenju studenata. Diplomskom radu je takođe dodeljeno odgovarajući broj ESPB (6 ESPB).

Sadržaj predmeta studijskog programa je zasnovan na najnovijim saznanjima iz odgovarajućih disciplina, tako da je orijentisan ka pacijentu, kao središtu interesovanja teorijske i praktične stomatologije.

U kurikulumu je predviđen i način ocenjivanja u skladu sa aktuelnim zakonom o visokom obrazovanju: najmanje 30% ocene student ostvaruje kroz predispitne aktivnosti. Takođe su predviđene i nove metode nastave: problem-orijentisana nastava i rad u maloj grupi.

OCENJIVANJE I NAPREDOVANJE STUDENATA

U toku predispitnih obaveza u semestru tj. godini vrši se kontinuirana provera znanja (ocenjuje se prisustvo i aktivnost na teorijskoj i praktičnoj nastavi, rezultati na vežbama, seminarima, testu, kolokvijumu), a konačna ocena se utvrđuje na ispitu. U toku ovih aktivnosti student ostvaruje poene na osnovu kojih formira konačnu ocenu.

Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena (numerički jednako oceni 10). Ostvareni poeni u toku predispitnih obaveza se priznaju sve dok se uspešno ne položi završni ispit u istoj školskoj godini. U toku semestra (godine) se vrši kontinuirana provera znanja, a konačna ocena se utvrđuje na ispitu. Tokom nastave znanje se proverava na kolokvijumima, seminarima, testu i drugim oblicima provere znanja iz određenih celina nastavnog predmeta, kao i na završnom ispitu. Ispitni kolokvijum je oblik provere znanja kojim se detaljno proverava znanje iz većeg zaokruženog dela obavljene nastave iz pojedinog predmeta. U svakom semestru mogu se organizovati do dva ispitna kolokvijuma.

Položeni ispitni kolokvijum, u vidu ostvarenog kredita, priznaje se sve dok se uspešno ne položi završni ispit u istoj školskoj godini. Pri kombinovanim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim ispitnim rokovima za pretkliničke predmete i samo pismeni deo, na ispitima kliničkih predmeta do kraja školske godine. Ako je ispit pismeni i usmeni, ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 50% ukupne ocene.

Ako je ispit pismeni, praktični i usmeni, ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 20% ukupne ocene. Završni ispit se u strukturi poena za osnovne predmete može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena. Završni ispit se u strukturi poena za ostale predmete može vrednovati sa najviše 30-40% ukupnog broja poena.

  • Ocena 10 (izuzetan) za ostvarenih 95-100 poena
  • Ocena 9 (odličan) za ostvarenih 85-94 poena
  • Ocena 8 (vrlo dobar) za ostvarenih 75-84 poena
  • Ocena 7 (dobar) za ostvarenih 65-74 poena
  • Ocena 6 (dovoljan) za ostvarenih 55-64 poena
  • Ocena 5 ( nije položio) za ostvarenih 0-54 poena