Osnovne akademske studije zdravstvene nege za sticanje akademskog stručnog zvanja organizator zdravstvene nege, traju četiri godine ili 3255 časova teoretske i praktične nastave, samostalnog rada studenta i prakse u zdravstvenim ustanovama i izrade diplomskog rada, u skladu sa Direktivom 2005/36/EK Evropskog parlamenta i Saveta Evrope od 07.septembra 2005. o priznavanju profesionalnih kvalifikacija u delu koji se odnosi na medicinu.
Studijski program nudi studentima najnovija stručna, odnosno naučna saznanja iz medicinske oblasti i zdravstvene nege. Studijski program je sveobuhvatan i celovit , sastoji se od obaveznih i izbornih predmeta i istovremeno je usaglašen sa sličnim akreditovanim programima u zemlji i okruženju.
SVRHA STUDIJSKOG PROGRAMA
Medicinski fakultet Univerziteta u Prištini teži da postane razvijena visokoškolska ustanova u oblasti polja medicinskih nauka, koja po kvalitetu i obimu rada neće zaostajati za ustanovama slične vrste razvijenih evropskih zemalja.
U skladu sa najvišim standardima koji su propisani i važe u razvijenim evropskim zemljama, Medicinski fakultet će stalno poboljšavati kvalitet obrazovnog procesa, kao i dalji razvoj naučne i zdravstvene delatnosti.
Studijski program osnovnih akademskih studija zdravstvene nege za organizatora zdravstvene nege koji se sprovodi na Medicinskom fakultetu u Prištini biće stalno osavremenjivan, u skladu sa razvojem naučne i medicinske misli i prilagođavanjem potrebama savremenog društva.
U cilju lakše i efikasnije razmene stečenih znanja, ideja, najnovijih dostignuća u oblasti nastavno-obrazovne i zdravstvene delatnosti, Medicinski fakultet u Prištini će sarađivati sa ostalim medicinskim fakultetima u zemlji i inostranstvu.
Za obezbeđenje odgovarajuće udžbeničke literature za svoje studente, Medicinski fakultet će razvijati sopstvenu izdavačku delatnost. Uporedo sa tim, Medicinski fakultet će razvijati medicinsku periodiku kroz izdavanje naučno-stručnog časopisa i učiniti dostupnijom naučnu i stručnu literaturu iz oblasti zdravstvene nege.
Krajnji cilj svih delatnosti Medicinskog fakulteta je stvaranje kvalitetnih organizatora zdravstvene nege, koji su usvojili najviše stručne, etičke i profesionalne standarde.
CILJEVI
Opšti ciljevi
Studijski program osnovnih akademskih studija za organizatora zdravstvene nege treba da obezbedi kvalitetno studiranje i obrazovanje kadrova zdravstvene struke, koji će moći da odgovore izazovima savremene medicinske prakse, kroz permanentno praćenje savremenih naučnih tokova i dostignuća. Isto tako, cilj studijskog programa je i omogućavanje prenošenja savremenih znanja, metoda i naučnih tehnika koje se primenjuju u razvijenim evropskim univerzitetskim centrima.
Posebni ciljevi
- Da optimalnim planom i programom kroz teoretsku,a pre svega praktičnu nastavu profiliše buduće organizatore zdravstvene nege u savremene saradnike, koji će zahvaljujući adekvatnom medicinskom znanju iz oblasti biomedicine i zdravstvene nege, ali i dodirnih područja, uspešno planirati i sprovoditi zdravstvenu negu bolesnika po usvojenom procesu zdravstvene nege;
- Da budućim organizatorima zdravstvene nege, pored savremenog teorijskog i praktičnog znanja i veština, pruži i opšte dopunsko obrazovanje kroz izborne predmete, seminare i edukativne seminare;
- Da budućim organizatorima zdravstvene nege u sklopu savremene edukacije i mentorskog rada omogući permanentnu edukaciju i primenu naučnih saznanja iz oblasti biomedicine, a posebno zdravstvene nege;
- Da se kroz proces obrazovanja, kod budućih organizatora zdravstvene nege razvija veština komunikacije, timskog rada, rešavanje organizacionih problema u procesu zdravstvene nege, upotreba savremenih informacionih tehnologija, kao i metodologije istraživanja uz negovanje duha humanosti, posvećenosti i etičnosti.
ISHODI UČENJA
Organizator zdravstvene nege nakon diplomaranja osposobljen je za samostalan rad u okviru zdravstvene nege u svim specijalističkim disciplinama. Organizator zdravstvene nege učestvuje u pripremi bolesnika za dijagnostičke postupke, a posebno kod sofisticiranih dijagnostičkih metoda. Delokrug rada organizatora zdravstvene nege obuhvata i postupak raspodele redovne medikamentozne i ampulirane terapije. U svom radu organizator zdravstvene nege sprovodi psihološku potporu pacijenta i porodice, posebno kod teških bolesnika. Organizator zdravstvene nege osposobljen je za organizaciju i vođenje medicinske dokumentacije u delokrugu zdravstvene nege, sprovođenje procesa zdravstvene nege, kao i obavljanje naučno-istraživačkog rada i primenu naučnih rezultata u praksi.
Opšte i predmetno-specifične kompetencije studenata:
Po završetku osnovnih studija zdravstvene nege, organizator zdravstvene nege će biti kompetentan da prihvati zdravlje kao osnovnu vrednost čoveka, a zdravstvenu negu kao osnovni moto svog poziva. Osnovne akademske studije zdravstvene nege omogućuju diplomiranim studentima da mogu raditi samostalno u državnim ili privatnim ustanovama. Njihova delatnost obuhvata stručne oblasti: interne medicine, hirurgije, pedijatrije, psihijatrije, ginekologije i akušerstva, infektivnih bolesti i dr.
Organizator zdravstvene nege je osposobljen:
- Za samostalni rad da kao visokostručni zdravstveni radnik primeni teorijska znanja i veštine u svim vidovima opšte nege bolesnika uključujući mere unapređenja zdravlja i sprečavanja bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: u ambulanti i kućnim uslovima i u opštim i specijalizovanim bolnicama i centrima.
- Da rukovodi timom za zdravstvenu negu i koordinira rad sa ostalim timovima i sarađuje sa stručnjacima sa visokim obrazovanjem u procesu dijagnostikovanja i lečenja obolelih i povređenih.
- Da organizuje dnevne radne zadatke i vodi odgovarajuću administraciju.
- Da stečena znanja i iskustva prenese na druge članove tima.
- Da stečena znanja i veštine usmeri ka obavljanju naučnoistraživačkog rada i primenu naučnih rezultata u praksi i o tome obaveštavaju stručnu i naučnu javnost.
- Da prati stručnu literaturu i nastavi studije na diplomskim akademskim studijama.
- Da poštuje principe profesionalne etike i da radi na njihovoj afirmaciji i kod drugih članova tima.
- Da bude osposobljena za srednjoškolskog profesora zdravstvene nege ukoliko je imao više od 17 ESPB iz pedagoških nauka.
UPIS STUDENATA
Visokoškolska ustanova u skladu sa društvenim potrebama i svojim resursima upisuje studente na odgovarajući studijski program na osnovu uspeha u prethodnom školovanju i provere njihovog znanja, sklonosti i sposobnosti.
U prvu godinu integrisanih akademskih studija za doktora stomatologije može se upisati lice koje ima odgovarajuće srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju, zauzme odgovarajuće mesto na rang listi u okviru broja studenata koji Fakultetu odobri Vlada za upis u prvu godinu, i ima uverenje o zdravstvenom stanju.
Odgovarajućim srednjim obrazovanjem smatra se završena gimnazija i škole zdravstvenog i veterinarskog usmerenja u četvorogodišnjem trajanju.
Strani državljanin se može upisati na studijske programe pod istim uslovima kao i domaći državljanin.
Konkurs za upis studenata sprovodi komisija za upis koju imenuje dekan na predlog Nastavno – naučnog veća Fakulteta.
Bliže odredbe postupka i načina sprovođenja prijemnog ispita uređuju se posebnim aktom koji donosi Savet Fakulteta.
Kandidat koji konkuriše za upis u prvu godinu studija polaže prijemni ispit. Na prijemnom ispitu polaže hemiju i biologiju.
Redosled kandidata za upis u prvu godinu studija utvrđuje se na osnovu opšteg uspeha postignutog u srednjem obrazovanju i rezultata postignutog na prijemnom ispitu.
Jedinstvena rang lista kandidata po studijskim odescima objavljuje se na oglasnoj tabli fakulteta i dostavlja se Univerzitetu.
NAČIN I VREME IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA
Studije se izvode u toku školske godine koja, po pravilu, počinje 1. oktobra i traje 12 kalendarskih meseci. Školska godina ima, po pravilu, 42 radne nedelje, od čega 30 nastavnih nedelja i 12 nedelja za konsultacije, pripremu ispita i ispite. Školsku godinu čine dva semestra, od kojih svaki traje 15 nastavnih nedelja i 6 nedelja za konsultacije, pripremu ispita i ispite. Studije se izvode prema Planu izvođenja nastave koji, za svaku školsku godinu, donosi Nastavno-naučno veće Fakulteta. Svaki predmet iz studijskog programa iskazuje se brojem ESPB bodova, a obim studija izražava se zbirom ESPB bodova.
Stomatološko obrazovanje se ostvaruje u okviru deset semestara kroz različite oblike aktivne nastave (predavanja ilustrovana slajdovima i video klipovima i praktična nastava, samostalnog rada studenata na modelima i sa pacijentima u različitim životnim dobima, interaktivne nastave, kao i kroz izradu završnog diplomskog rada kojim student ostvaruje 6 ESPB.). Kurikulum ovog studijskog programa obezbeđuje studentima sticanje znanja iz bioloških, biomedicinskih i stomatoloških naučnih grana, praktične veštine i profesionalne stavove potrebne za njihov samostalni rad u svojstvu doktora stomatologije.
TRAJANJE I OBIM STUDIJA
Studijski program je organizovan kroz semestre; ima ukupno 10 semestara, odnosno 5 godina studija. Studijski program čine 17 dvosemestralnih i 36 jednosemestralnih predmeta. Svaka godina studija ima izborne predmete i 6-8 obaveznih predmeta. Obavezni predmeti čine obavezno jezgro studijskog programa, dok se za izborne predmete studenti samostalno opredeljuju.
Za svaki od predmeta je definisan broj časova aktivne nastave, kao i broj ESPB, prema stvarnom opterećenju studenata. Diplomskom radu je takođe dodeljeno odgovarajući broj ESPB (6 ESPB).
Sadržaj predmeta studijskog programa je zasnovan na najnovijim saznanjima iz odgovarajućih disciplina, tako da je orijentisan ka pacijentu, kao središtu interesovanja teorijske i praktične stomatologije.
U kurikulumu je predviđen i način ocenjivanja u skladu sa aktuelnim zakonom o visokom obrazovanju: najmanje 30% ocene student ostvaruje kroz predispitne aktivnosti. Takođe su predviđene i nove metode nastave: problem-orijentisana nastava i rad u maloj grupi.
OCENJIVANJE I NAPREDOVANJE STUDENATA
U toku predispitnih obaveza u semestru tj. godini vrši se kontinuirana provera znanja (ocenjuje se prisustvo i aktivnost na teorijskoj i praktičnoj nastavi, rezultati na vežbama, seminarima, testu, kolokvijumu), a konačna ocena se utvrđuje na ispitu. U toku ovih aktivnosti student ostvaruje poene na osnovu kojih formira konačnu ocenu.
Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena (numerički jednako oceni 10). Ostvareni poeni u toku predispitnih obaveza se priznaju sve dok se uspešno ne položi završni ispit u istoj školskoj godini. U toku semestra (godine) se vrši kontinuirana provera znanja, a konačna ocena se utvrđuje na ispitu. Tokom nastave znanje se proverava na kolokvijumima, seminarima, testu i drugim oblicima provere znanja iz određenih celina nastavnog predmeta, kao i na završnom ispitu. Ispitni kolokvijum je oblik provere znanja kojim se detaljno proverava znanje iz većeg zaokruženog dela obavljene nastave iz pojedinog predmeta. U svakom semestru mogu se organizovati do dva ispitna kolokvijuma.
Položeni ispitni kolokvijum, u vidu ostvarenog kredita, priznaje se sve dok se uspešno ne položi završni ispit u istoj školskoj godini. Pri kombinovanim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim ispitnim rokovima za pretkliničke predmete i samo pismeni deo, na ispitima kliničkih predmeta do kraja školske godine. Ako je ispit pismeni i usmeni, ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 50% ukupne ocene.
Ako je ispit pismeni, praktični i usmeni, ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 20% ukupne ocene. Završni ispit se u strukturi poena za osnovne predmete može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena. Završni ispit se u strukturi poena za ostale predmete može vrednovati sa najviše 30-40% ukupnog broja poena.
- Ocena 10 (izuzetan) za ostvarenih 95-100 poena
- Ocena 9 (odličan) za ostvarenih 85-94 poena
- Ocena 8 (vrlo dobar) za ostvarenih 75-84 poena
- Ocena 7 (dobar) za ostvarenih 65-74 poena
- Ocena 6 (dovoljan) za ostvarenih 55-64 poena
- Ocena 5 ( nije položio) za ostvarenih 0-54 poena